Hvalospjevi o tjestenini : )

Biti zdrav i gurman?

Deset dobrih razloga da se uživa u tjestenini, ostavljajući iza sebe nepotrebne grižnje savjesti o unesenim kalorijama. Unos kalorija s tjesteninom, je u konačnici, umjeren.


1. Sto grama tjestenine od durum pšenične krupice osigurava energiju od oko 360 kcal, od čega oko 72% u obliku složenih ugljikohidrata, 12% bjelančevina dok je udio masti zanemariv. Ako se jede s jednostavnim umacima (rajčica, povrće i naribani sir) uz žlicu ekstra djevičanskog maslinovog ulja, obrok sa  80 g tjestenine ne nosi više od 400 kcal.

Čak i u svojim bogatim i ukusnim receptima rijetko prelazi 550-600 kcal po porciji, tako da se savršeno uklapa - možda u ovom potonjem slučaju, kao glavno jelo - te zadovoljava prehrambene zahtjeve tipične moderne i zdrave prehrane.
Stoga predstavlja idealnu hranu prije bilo koje vrste fizičke aktivnosti.

2. ''Pasta'' stvara osjećaj sitosti , te je vrijedan saveznik u dijetama. Osjećaj sitosti vam daje taj poticaj energije potrebne za dnevne aktivnosti. Tjestenina je vrijedna po svojim osnovnim sastojcima, od kojih su dijelom vlakna i ugljikohidrati. Prisutni Lamid, primjerice, je složeni ugljikohidrat koji se - nakon probavljanja - apsorbira kao jednostavan šecer (glukoza) te šalje stanicama. Ovaj proces zahtijeva puno vremena, a to je i jedan od razloga zbog kojih tijesto smiruje glad duže vrijeme.

3. Unatoč tome, tijesto je lako probavljivo, a zahvaljujuci ugljikohidratima daje energiju odmah spremnu za korištenje. U Mediteranskoj prehrani, tjestenina zauzima glavni izvor složenih ugljikohidrata, koji kao što znamo su, za sve stanice, najbolje gorivo za dobivanje energije, jer zahtijevaju manje kisika nego masti.
Evo još jedan razlog zašto je tjestenina poželjnija, i to ne samo zato što se probavlja mnogo lakše nego druge namirnice, koje imaju više masti i bjelančevina, nego i zato što kad napor postaje intenzivniji, tijelo pronalazi u ugljikohidratima energenta odmah spremnog za korištenje, pogotovo u nedostatku kisika (npr. kod povećanog stresa).
Konačno, možemo zaključiti da tanjur tjestenine postaje nezamjenjiv saveznik za svakog koji se bavi intenzivnom mentalnom ili fizičkom aktivnošću, posebno za mlade ljude u obrazovanju i sportu.
Mladi su često u poziciji da moraju ići na trening, odmah nakon škole.

Tjestenina im predstavlja dobar izvor energije odmah za korištenje, čak i ako nemaju dovoljno vremena za potpuni obrok.

4. Nizak glikemijski indeks pomaže usporiti apsorpciju glukoze.
Bez obzira na sadržaj vlakana, tjestenina ima nizak glikemijski indeks (41). Odnosno, rascjep škroba dovodi do varijacija u količini glukoze u krvi, umjerenija je i konstantnija tijekom vremena, u odnosu na količinu glukoze koja se promatra nakon probavljanja kruha koji sadrži jednake količine ugljikohidrata. Kao rezultat toga, oni koji pojedu tanjur špageta ili bigola primjerice, koriste prednosti spore apsorpcije glukoze, što dovodi do vece ucinkovitosti cijelog tijela da se vrati nekoj aktivnosti.

5. Tjestenina pomaže u održavanju niže razine triglicerida u krvi. Bogata je vitaminom B, željezom, sadrži u sebi malo Natrija, te ne sadrži kolesterol. Štoviše, oni koji redovito jedu tjesteninu više snižavaju razinu krvnog triglicerida (- 19%, u prosjeku) od onih koji zanemaruju ovu hranu. Nizak postotak triglicerida u krvi je sinonim za spriječavanje rizika od srčanih bolesti.

6. Škrob pomaže, kroz serotonin, poboljšati raspoloženje.
Tjestenina poboljšava metabolizam i raspoloženje.
Kao i sve namirnice koje sadrže škrob, u stvari, čak i tjestenina zahvaljujući vlaknima - prirodno prisutnim u krupici - daje veći osjećaj sitosti. Nadalje, povlaštena potrošnja ugljikohidrata može poboljšati raspoloženje osobe, jer glukoza koja se oslobađa iz škroba prisutnog u tjestenini, favorizira - neizravno - sintezu serotonina u mozgu, hormona sreće.

7. Konzumirana redovito, u kontekstu mediteranske prehrane sprijecava Alzheimerovu bolest. Nedavna je studija na talijanskim i američkim sveučilištima, pokazala da ljudi koji se redovito hrane u skladu s načelima mediteranske prehrane (u kojoj tjestenina ima ključnu ulogu) stvaraju manji rizik - procjenjuje se na oko 40% - od oboljenja od Alzheimerove bolesti u odnosu na one koji jedu manje ugljikohidrata. Prehrana osiromašena životinjskim mastima, naime, spriječava arterijosklerozu i senilnu demenciju, prateće pojave  kod Alzheimerove bolesti.

8. Tjestenina u raznim kulinarskim pripremama je izvor potpune prehrane. Iako, naglasavajući važnost dnevnog unosa proteina koji možemo dobiti kroz umjereni unos hrane životinjskog porijekla, ne smijemo zaboraviti da , u isto vrijeme, tjestenina u kombinaciji s mahunarkama, sadrži iste biološke vrijednosti, usporedive s onom životinjskog porijekla.

Dovoljan je dodatak žlice naribanog sira da bi podigli hranjivu vrijednost jelu od tjestenine i ako uzmete u obzir razlicita jela s umacima na bazi mesa i ribe, lako je razumjeti kako je tijesto kamen temeljac mediteranskoj prehrani.
Zajednička karakteristika recepata s tjesteninom je bogatstvo hranjivih tvari i niske razine masnoće.

9. ''La Pasta'' - Hrana simbol mediteranske prehrane, sinonim je za zdravlje i prevenciju.
U mediteranskoj prehrani se preporučuje da od ukupnog dnevnog unosa energije, 55-60% dolazi iz ugljikohidrata, čiste energije koja ne tjera bubrege i jetru da rade prekovremeno.
Ostale vrste dijeta, kao što su one s mesom (visoki unos bjelančevina),ako se primjenjuju duže vremena, dovode do povećanja kolesterola i mogu proizvesti štetu koja, nažalost, nije vidljiva odmah, nego tek u kasnijoj dobi.

10. Tjestenina je također dobar izvor vlakana, koji pomažu da se spriječe neki oblici raka i bolesti srca.
Tko jede tjesteninu redovito, zajamčen mu je plus od 6% vlakana od onih koji ne konzumiraju tu hranu.

Većina teksta je preuzeta ovdje...